Vegetarijanska prehrana

Vegetarijanska dijeta temelji se na namirnicama biljnog podrijetla. Bogata je bjelančevinama koje inače čine skupinu složenih spojeva dušika te su glavni vezivni elementi stanica organizma i nositelji mnogih fizioloških funkcija.

Jedna od podjela bjelančevina (s nutricionističkog aspekta) je na životinjske i biljne. Osnovne biljne bjelančevine su u mahunarkama i žitaricama kao na primjer pšenica, kukuruz, riža, ječam, grah, leća, raž, zob i soja kao namirnica koja najviše obiluje bjelančevinama.

Životinjske bjelančevine nalazimo u mesu, ribi, mlijeku i jajima. Sve bjelančevine, neovisno o podrijetlu, se sastoje od aminokiselina.

Biljnim bjelančevinama nedostaje minimalno jedna esencijalna aminokiselina u usporedbi sa životinjskim.

Ukoliko vegetarijanskoj prehrani uz biljne namirnice dodamo i mlijeko, mliječne proizvode i jaja, dobivamo lakto-ovo-vegetarijansku dijetu (LOV).

Osobe koje prakticiraju ovaj princip prehrane su mršavije konstitucije, imaju manje kolesterola u krvi te rjeđe imaju problema s bolestima srca i probavnog sustava.

Također imaju manju mogućnost za obolijevanje od raka debelog crijeva i raka dojke.

Vegetarijanci općenito rijetko obolijevaju zbog visokog tlaka i dijabetesa, a osobe koje unose manje mahunarki (soja, grah, grašak) i suhog voća, imaju manju vjerojatnost da će oboljeti od raka gušterače.

Često se raspravlja može li se čistom prehranom vegana unijeti dovoljno svih potrebnih hranjivih tvari potrebnih za očuvanje našega zdravlja.U principu se može, ali iziskuje da osoba na toj prehrani poznaje nutricionizam, odnosno koje sve bitne tvari mora svaki dan unijeti kako bi se održala zdrava ravnoteža organizma.