Zona dijeta

Zasigurno ste čuli za ‘Prehranu u zoni’ koju je osmislio dr. Barry Sears obzirom da je dijeta brzo prešla svijet i ravila svoju popularnost. Dr. Sears je svoju teoriju razvio na postojanju ‘dobrih’ i ‘loših’ eikozanoida odnosno, njihovog utjecaja na naše tijelo.

Eikozanodi su tvari slične hormonima koje u tijelu kontroliraju mnoge fiziološke funkcije – utječu na živčani, kardiovaskularni i imunološki sustav.

‘Prehrana u zoni’ temelji se na optimalnom lučenju inzulina i održavanju niske razine ‘loših ekiozanoida’. Dijeta u Zoni stoga strogo propisuje omjer makronutrijenata – odnosno, prema njoj 40 % ukupnih kalorija potječe od ugljikohidrata, 30 % od proteina, a preostalih 30 % od masti.

Za navedeni unos, uglavnom unosimo mnoštvo mesa, ribe, sireva (nemasnih), bjelanjka jajeta (izbjegavamo žutanjak zbog kolesterola) odnosno konzumiramo namirnice životinjskog podrijetla, a na tržištu je prisutno i mnoštvo gotove hrane, npr. u obliku ‘energetskih pločica’ s predloženim udjelom makronutrijenata.

Nema jakog osjećaja gladi

Pri takvoj prehrani, ograničava se unos dnevnih kalorija, ali ne morate se bojati da gladujete. Naime, dr. Sears smatra kako se tako održava niska razina inzulina (zbog omjera proteina, masti i ugljikohidrata) pa nema snažnog osjećaja gladi.

Savjetuje unos povrća bogatog dijetalnim vlaknima obzirom da ono ne podiže značajno razinu inzulina. Unos složenih i jednostavnih ugljikohidrata  bi, pak, trebali ograničiti na 40% dnevnih energetskih potreba, što je zapravo čak 20% niže od preporuka.

Povrće poput mahuna, paprike i rajčice je dozvoljeno i poželjno za konzumaciju, ali bi kod nekih vrsta korjenastog povrća trebali pripaziti jer sadrže nešto veću razinu ugljikohidrata (kao na primjer kuhana mrkva).

Dr. Sears savjetuje i unos mahunarki bogatih proteinima poput leće, graha i soje. Voće ne možete konzumirati neograničeno, poput nekih drugih dijeta, već bi ga trebali ograničiti na ispod 100 g na dan.

Ova dijeta sadrži tri obroka dnevno uvećana za dva međuobroka. Važno je održavati takav raspored obroka kako bi se naša razina inzulina također održavala na zadovoljavajućoj razini.

Zona dijetu nije baš lagano provoditi jer zahtijeva pomno planiranje pripreme obroka i dobru razinu znanja o dijeti, a naknadno je teško održati takav plan prehrane obzirom da se unosi nedovoljno kalorija pa se unatoč mišljenju dr. Searsa o inzulinu, pojavljuje osjećaj gladi.

Dijetom u Zoni dokazano možemo skinuti prekomjerne kilograme. Brojni su poklonici ove dijete, često i svjetski poznate osobe, odnosno brojne osobe iz svijeta show-businessa. Poklonici te dijete, naime, tvrde kako ona podiže tjelesnu izdržljivost te povećava bistrinu i jasnoću tijeka misli.

Dr. Sears je također imao značajnog radnog iskustva sa sportašima kod kojih je također uočio dobre rezultate kod ovakvog plana prehrane. I danas se mnogi sportaši pridržavaju Zona dijete kako bi povećali ili očuvali svoju mišićnu masnu, a smanjili masno tkivo.

Primjer jelovnika

Doručak: omlet od povrća (2 šalice kuhanog povrća, 1 žlica maslinovog ulja, 4 bjelanjaka jajeta) i 170 ml svježe iscijeđenog narančinog soka

Međuobrok: 30 g sira gauda

Ručak: tuna (oko 120 g) u umaku od rajčice, 1 jabuka

Međuobrok: jogurt

Večera: biftek (oko 120 g) mariniran u luku, zelenim feferonima, gljivama i cherry rajčicama te maslinovom ulju

Kako je ranije navedeno, kod Zona dijete trebamo temeljito poznavati njen plan prehrane, svojstvo namirnica, raspored obroka te način kombiniranja tih namirnica kako bi se zadovoljili predloženi omjeri makronutrijenata.

Obzirom da dijeta predlaže visok unos proteina na račun smanjenih ugljikohidrata, posebno životinjskog podrijetla koji sadrže i veliku količinu zasićenih masnoća, navedeno može imati negativan utjecaj na pojavu kardiovaskularnih bolesti, povišenog kolesterola i triglicerida.

Također se unosi i niska razina dijetalnih vlakana što pak može imati za posljedicu  probavne smetnje. Dijeta je bogata bjelančevinama pa bi je trebali izbjegavati bubrežni bolesnici.