Krono dijeta

Krono dijeta temelj nalazi u metodi krono-prehrane koju je osmislio ugledni francuski liječnik Alain Delabos. Njome možete izgubiti oko 5 kilograma u mjesec dana i bit dijete leži u tome da se prave namirnice jedu u pravo vrijeme. Predmetna Delabos dijeta, ili tzv. Krono dijeta, detaljnije je iskazana u Delabosovoj knjizi “Mršavljenje po mjeri”.

Princip ove dijete jest da se debljamo ako ne znamo osluškivati svoj bioritam. Važno je pojesti kvalitetnu namirnicu u pravom trenutku kako bi ona pogodovala našem metabolizmu, a ne doprinijela debljanju.

Organizam koristi kalorije različito s obzirom na vrijeme kada konzumiramo namirnicu. Tako može doći do toga da naš organizam štedi potrošnju i radi zalihe hrane, ali ih može potrošiti i naglo. Iz tog razloga bismo trebali voditi računa kada se konzumiraju određene namirnice.

Od 5 do 9 sati ujutro: vrijeme je za lipide!

5 sati ujutro – iako nam se to možda ne čini jer bismo najradije spavali dubokim snom, organizam je u jeku buđenja.

U to vrijeme, glavni hormon koji upravlja našim organizmom je kortizol.

On se naziva još i hormon stresa, a upravlja također i probavnim ciklusom.

Važnu ulogu dobiva i neuro-medijator katekolamin kojemu je zadatak osigurati naše buđenje i psiho-intelektualni tonus jutra.

Oni zajedno paze da svaki organ ili stanica imaju dovoljno neophodnog goriva i esencijalnih tvari za unutarnje obnove.

Odakle samo prikupljaju to gorivo? Dijelom iz naših rezervi masnoća koje masovno otpuštamo nakon odlaska u krevet, pa do 8 sati ujutro. Zamislite to kao neku vrstu izbacivanja balasta iz tvrdokornih jastučića.

Iako zvuči neobično – za mršavljenje od samoga jutra, trebate jesti lipide (sir, maslac, jaja, orašaste plodove, suhomesnate proizvode i sl.), a ne razna peciva (slance, kroasane, gibanice, piroške, krafne, lizike, i sl.) , kao ni pripravke od raznih žitarica.

Organizam se, u fazi svoga buđenja, treba ponovno opskrbiti masnim kiselinama kako bi obnovio i proizvodio nove stjenke stanica. Ako ga nadalje pravilno opskrbljujemo, neće ih on sam stvarati. Time se postiže dvostruki dobitak: mršavljenje i smanjenje kolesterola.

Time se posebice usporava probava i izbjegava snažno izlučivanje inzulina, koji je pogodan za nagomilavanje masnoća. Iz tog razloga si je ujutro dobro priuštiti šnitu kruha s maslacem – koji Vam osigurava A i D vitamin – te komadić šunke ili sira.

Od 12 do 13 sati: došli su na red životinjski proteini

U tome je  periodu završen proces lipolize, odnosno razlaganja masti. Time se zaustavlja apsorpcija masti kako bi se izbjeglo njihovo štetno nagomilavanje. U tom periodu dana trebamo jesti životinjske proteine. Tada opet nastupa kortizol, ali u nešto manjem obujmu nego ujutro. On pokreće jako lučenje proteaza – važnih enzima za probavu koje proizvodi jetra.

Jetra je, dakle, jako bitna za probavljanje hrane životinjskog porijekla. Stoga je, prema dr. Delabosu, logično da za ručak jedemo životinjske proteine. Pritom, ne bi smjeli izbjegavati niti mahunarke, povrće i složene ugljikohidrate.

Od 16 do 17 sati: mmmm…konačno – brzi šećeri!

Ovo je vrijeme koje željno iščekuju svi sladokusci obzirom da za popodnevnu užinu tijelo zahtijeva brze šećere.

Sada možete jesti svježe i suho voće, kao i čokoladu.

Naime, triptofan (esencijalna aminokiselina) sadržan u mesu koje smo pojeli u podnevnom obroku ima potrebu za brzim šećerima. U tom dijelu dana, triptofan se u svom putu prema mozgu – pretvara u serotonin (hormon sreće).

Ali uvijek morate čekati da ogladnite i poželite jesti slatko, jer popodnevna užina je korisna samo pod tim uvjetom.

U protivnom dolazi do debljanja umjesto mršavljenja. Podnevna užina je jako bitna kako bi zatomili glad koja nas obično tada zadesi i spriječili da navečer navalimo na hranu.

Kada je idealno vrijeme za podnevnu užinu? Jedan i pol sat do dva prije večere, ali možete večerati i mnogo kasnije nakon užine, ili čak i ne večerati, ali samo pod uvjetom da zaista niste gladni. Inače, ako ćete se suzdržavati od jela zbog mršavljenja, dogoditi će se suprotni učinak od željenog.

Od 20 do 21 sat: posegnimo za laganim proteinima ili mliječnim proizvodima

Organizam, kao i naša probava,  postaje ljeniji. To znači da praktički više ne dolazi do izmjene tvari ničega što pojedemo obzirom da tijelo u tome periodu skuplja nutritive za noćno obnavljanje.

Stoga je važno da se tada odreknemo masnih i kaloričnih jela (prženih krumpirića, pizza…), kao i slastica s visokim postotkom šećera. Eventualno bismo mogli pojesti malo sporih šećera, na primjer šnitu raženog ili crnog kruha.

Ovdje, dakle, opet dolaze do izražaja proteina u obliku ribe, peradi i sl. kako bi se postigla odgovarajuća koncentracija prije njihove noćne uporabe. Pritom bi trebali imati na umu da jedan običan unos mliječnog proizvoda može pokriti sve potrebe. Navečer bi se svakako trebali kloniti crvenog mesa i industrijskih brzih šećera.