Monthly Archives: listopad 2012

Pivo i debljanje

Kad je riječ o pivu, naša popustljivost prestaje. To bi piće trebalo piti u vrlo umjerenim količinama. Isto kao što zacijelo poznajete osobe koje dnevno tamane goleme količine ugljikohidrata, a nimalo se ne debljaju, tako ste sigurno već upoznali i nekolicinu nepopravljivih pivopija, čiji su trbusi ravni kao daska. Žena jednog od mojih prijatelja upravo je takav slučaj. Ne morate putovati čak do Njemačke da biste postali svjesni sekundarnog učinka pretjeranog uživanja u pivu: debljina, nadutost, zadah iz usta i … Više…

Alkohol i debljanje

Istina je da se od alkoholnih pića deblja, ali neusporedivo manje nego od šećera, bijeloga kruha, krumpira ili bijele riže. Zato, ubrzo pošto se riješite suvišnih kilograma, možete se opet vratiti vinu, dakako, u umjerenim količinama. Od alkohola se deblja zato što je on zapravo ugljikohidrat, koji se u procesu probave ubrzo pretvara u masne zalihe (tj. odmah pošto potakne lučenje inzulina). To se posebno događa onda kada se alkohol pije na prazan želudac.

Kada jesti voće?

Voće uvijek treba jesti samo! To je jedno od pravila koja smo svi trebali naučiti već u školi. Da smo to naučili, imali bismo manje želučanih tegoba, iako u mlađoj dobi organizam lakše podnosi takve pogreške u jelu. Za odrasle, a osobito starije osobe, voće poslije obroka ravno je otrovu. Dakle, kada smijemo jesti voće? Odgovor je: na prazan želudac. Primjerice, ujutro, dvadesetak minuta prije nego što započnete svoj ugljikohidratni zajutrak koji se sastoji od cjelovitih žitarica.

Voće i mršavljenje

Postoje određene teme o kojima se upuštate u raspravu na vlastiti rizik. Voće je jedna od takvih tema. Kada bih rekao kako ga trebate isključiti iz svoga jelovnika, znam da bih time mnoge među vama toliko zgranuo da bi upravo na ovome mjestu članak zatvorili i sasvim odustali od daljeg čitanja. Voće je simbol naše kulture, štoviše, ono je simbol života, zdravlja i napretka. Ono je izvor vitamina. Mi barem mislimo da je tako.

Bijela tjestenina –utjecaj na zdravlje i mršavljenje

Bijela je tjestenina također loš ugljikohidrat. Čak i kad je svježe pripremljena pod budnim okom vrhunskog kuhara, trebalo bi je izostaviti iz svakog obroka jer je gotovo redovito umijese od izbijeljenog brašna. Osim toga, često joj dodaju lipide – maslac, vrhnje, jaja, sir i ulje – pa tako dobivamo »obogaćenu« tjesteninu, odnosno jelo koje se sastoji od ugljikohidrata i lipida. Budete li je i dalje jeli, odgodit ćete početak mršavljenja.

Kukuruz i zdravlje

Kukuruz, koji je u Europu prenijet s američkog kontinenta, uzgaja se već stoljećima, no u ljudskoj prehrani visoko razvijenih zemalja redovita je namirnica tek nekoliko desetljeća. Prije četrdesetak godina u Europi niste mogli pronaći ni jednu jedinu konzervu kukuruza. U razvijenim se zemljama uzgajao kao stočna hrana. I u Sjedinjenim Američkim Državama služio je za tov stoke sve do 1929. g., kad je velika suša desetkovala stada na srednjem istoku kontinenta. Zavladala je velika glad i u nedostatku goveđeg mesa … Više…

Bijela riža i zdravlje

Riža kakva se tradicionalno jede u Aziji nerafinirana je i sama po sebi sadrži sve sastojke bitne za održavanje života. No bijela riža, kakvu jede zapadni svijet, temeljito je industrijski obrađena. Ona je toliko pročišćena da u njoj više nije ostalo hranjivih sastojaka, osim jednoga jedinoga, i to baš onoga bez kojega bismo uistinu mogli živjeti, a to je škrob.

Grah i mršavljenje

Neki možda očekuju da ću, zbog onoga što sam upravo rekao o krumpiru, bez razmišljanja osuditi i suhi grah. U međuvremenu sam, na svoje veliko iznenađenje i zadovoljstvo, otkrio blagotvorne odlike graha. Tu namirnicu, zbog njezina niskoga glikemičnog indeksa, svrstavam u dobre ugljikohidrate.

Krumpir i debljanje

Među namirnicama bogatima škrobom krumpir je na prvome mjestu. Zanimljiva je povijesna činjenica, koju mnogi ne znaju, da su Francuzi, kad je krumpir stigao iz Novoga svijeta, njime hranili svinje, a sami ga nisu jeli. Bio im je tako neukusan da ga nisu mogli ni zamisliti u svome tanjuru. Za razliku od njih, Nijemci, Irci i Skandinavci zdušno su ga prihvatili. Istina je, doduše, da ti narodi i nisu imali previše izbora jer osim krumpira često gotovo nisu imali što … Više…

Kruh i debljanje

O kruhu sam mogao posvetiti cijelo poglavlje jer bi o njemu trebalo reći mnogo toga. Pritom mislim na »dobar« kruh, a on je nešto sasvim suprotno od onog »jada« što danas na većini pekarskih polica »glumi« kruh. Običan kruh (da i ne spominjem sve moguće varijante zamrznutog, industrijski proizvedenog tijesta) pravi se od rafiniranog, izbijeljenog brašna, kojemu je oduzeto sve ono što je potrebno zdravom metabolizmu.