Vlakna u prehrani

Vlakna su tvari kojih najviše ima u povrću, voću i cjelovitim žitaricama.
Iako nemaju energetske vrijednosti, vlakna u procesu probave imaju neobično važnu ulogu.

Celuloza, lignin, pektin i gume, koji se u njima nalaze, osiguravaju pravilan rad crijeva, a njihov manjak najčešći je uzrok zatvora. Osim toga, vlakna su vrlo bogata vitaminima i oligoelementimaz, bez kojih mogu nastati teži nutricionistički poremećaji.

Neke vrste vlakana potiču izlučivanje žučnih soli koje razgrađuju masti i reguliraju rad crijeva. Također, sprečavaju apsorpciju masti, čime smanjuju opasnost od nastanka ateroskleroze, te usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, čime ograničavaju povišenje razine glukoze u krvi (glikemiju).

Vlakna imaju još jedno blagotvorno svojstvo: Umanjuju štetno djelovanje pojedinih kemijskih spojeva, kao što su aditivi i jestive boje. Nadalje, gastroenterolozi smatraju da neke vrste vlakana štite debelo crijevo od niza bolesti, prije svega od raka.

Hranu koja obiluje vlaknima općenito jedemo manje nego što bismo trebali. Naime, organizmu svakoga dana treba najmanje 40 g vlakana. Istraživanje koje je 1985.-1986. provela američka organizacija CSFII pokazalo je da u Sjedinjenim Državama žene u dobi od 20 do 49 godina prosječno hranom unose 11 g, a djeca između 1 i 5 godina 10 g vlakana na dan.

Vlakna u prehraniPrema izvješću CSFII iz 1985., prosječan dnevni unos vlaknaste hrane u ispitivanoj skupini muškaraca bio je oko 17 g veći od prosjeka zabilježenog u ispitivanoj skupini žena.

Što se tiče »prednosti« koje možete ostvariti lišavate li se hrane bogate vlaknima, kao dobar primjer može nam poslužiti iskustvo Talijana.

Prije tridesetak godina osnovu njihove prehrane činili su povrće i cjelovita tjestenina, dakle hrana bogata vlaknima. Danas, međutim, zahvaljujući povećanju životnog standarda, u talijanskoj nacionalnoj federaciji oligoelementi (elementi u tragovima): metali ili nemetali, kojih u našem organizmu ima u beskonačno malim količinama, važni su katalizatori pojedinih kemijskih realácija.

U prehrani sve je češće zastupljeno meso, a tjestenina se proizvodi od rafiniranoga brašna. Tijekom trideset godina medicinski stručnjaci bilježe ne samo sve veći broj pretilih ljudi nego i sve veći broj oboljelih od raka probavnih organa.

I jedno i drugo posljedice su nedostatka vlakana u prehrani.

IZVORI PREHRAMBENIH VLAKANA i I NJIHOVE KONCENTRACIJE
(izražene u postocima ukupne težine)

PROIZVODI OD ŽITARICA SUŠENO VOĆE mekinje 40,0% kokosov orah 24,3%, cjeloviti kruh 13,0% smokve 18,0%
cjelovito brašno 9,0% bademi 14,3%
cjelovita riža 5,0% datulje 9,0%
bijeli kruh 1,0% kikiriki 8,0%
bijela riža 1,0% grožđice 7,1%

SUŠENO POVRĆE SVJEŽE POVRĆE, VOĆE
grah 25,3% kuhani svježi grašak 12,0%
sušeni grašak 23,0% peršin 9,0%
leća 12,0% kuhani špinat 7,0%
slanutak 2,0% matovilac 5,0%
artičoki 4,0%
poriluk 4,0%
kupus 4,0%
rotkvice 3,0%

maline ’8,0% gljive 2,5%
kruške s korom 3,0% mrkva 2,5%
jabuke s korom 3,0% zelena salata 2,0%
jagode 2,0%
breskve 2,0%

Danas je općepoznato da vlakna djelotvorno sprečavaju pretilost i da se njihovim uključivanjem u prehranu snizuje razina glukoze I inzulina u krvi. Upravo izlučivanje inzulina, što ćemo objasniti u sljedećem članku, uzrok je stvaranja masnih zaliha u tkivima.

Ostavite komentar