Što je glikemija i glikemijski indeks?

Što je glikemija?

Glukozu možemo smatrati pravim »gorivom« za organizam. Porijeklo joj je dvojako.

Potječe iz ugljikohidrata unesenih hranom, to jest njihovom razgradnjom do glukoze, ili je tijelo stvara samo iz zalihe glikogena ili iz masnih zaliha. Bez obzira na podrijetlo, glukozu prenosi krv, a prisutnost glukoze u krvi zove se glikemija.

Količina glukoze u krvi natašte obično je 1 g na litru krvi ili 5,5 mmol/l . To je biološki parametar koji poput svih drugih vaš liječnik može točno provjeriti kad dobije laboratorijska analizu krvi.

Kad natašte uzmete neki ugljikohidrat, možemo proučiti kako se mijenja količina glukoze u krvi.

U prvome dijelu dijagrama razina glukoze u krvi raste ovisno o prirodi ugljikohidrata, pa dosegne maksimum koji se naziva vrh krivulje ili glikemični vrh.

U tom trenutku gušterača, najvažnija za metabolizam ugljikohidrata, počinje izlučivati hormon inzulin kojemu je zadaća »istjerati« glukozu iz krvi i predati je u stanice gdje je potrebna.
Tako u drugom dijelu utjecajem inzulina pada razina glukoze. U trećemu se dijelu vrijednost glukoze vraća na normalu.

Glikemijski indeks

Iz dosad objašnjenoga možemo zaključiti da je bolje proučavati apsorpciju ugljikohidrata prema mjerilu više ili niže glikemije nego da proučavamo brzinu apsorpcije.

Zato nas mora zanimati glikemični vrh svakog ugljikohidrata, to jest njegova moć podizanja razine glukoze u krvi. Glikemični je indeks postavio profesor Crapo 1976. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.

Taj glikemični indeks zapravo odgovara površini trokuta, jer takav oblik ima krivulja kretanja glukoze u krvi kad se testira neka namirnica.

Glikemični će indeks biti to viši što je ispitivani ugljikohidrat povećao količinu glukoze.
Većina je znanstvenika prihvatila da se danas ugljikohidrati klasificiraju prema tome koliko povećavaju količinu glukoze u krvi,što se može definirati prema koncepciji glikemičnog indeksa.

Glikemični indeks zapravo je temelj svega. Pomoći će nam objasniti ne samo uzrok debljanja nego i pretilosti, a usto mnoge tegobe kao što su umor i manjak vitalnosti, koji muče sve naše suvremenike, a najviše žene.