Prehrambeni sastojci hrane

U prošlim je poglavljima jasno pokazano da energija koju dobivamo iz namirnica ne utječe na povećanje tjelesne težine.

Posrijedi je sadržaj prehrambenih sastojaka, a to su ugljikohidrati, masti, bjelančevine, vlakna, vitamini, minerali i oligoelementi.

Također ćemo vidjeti da se čovjek ne deblja jer previše jede nego zato ,što jede loše i ne bira prave namirnice.

Ukratko, tko želi smanjiti kilograme i ponovno postići idealnu težinu, uzalud bi se samo odricao hrane. Uskoro ćete shvatiti da je dovoljno bolje uskladiti namirnice: izbjegavati nepoželjne, a povećati količine korisnih.

Prehrambeni sastojci hraneDa biste znali pravilno birati, najprije morate naučiti kako se snaći u vrstama namirnica i dobro razumjeti zašto neke vrijede više, a neke manje.

Ma kojeg se hobija prihvatite u trenucima dokolice (vrtlarenja, izradbe nekih predmeta, sporta) ili se zaposlite na novom radnom mjestu, uvijek će vas najprije upoznati s temeljnim načelima. Tek kad njih svladate, možete ozbiljno napredovati.

Možda ćete pomisliti da već dobro znate ono o čemu će sada biti govora, ali ipak vas molim da sve vrlo pozorno pročitate. U nutricionistici je vrlo mnogo pogrešnih uvjerenja, stoga je uvijek dobro provjeriti svoja znanja.

Kao prvo, treba znati da se namirnice sastoje od nutrijenata, to jest supstancíja koje naš organizam može primati da bi se održavao na životu.

Nutrijente dijelimo u dvije skupine:

Energetski nutnjenti

Njihova je uloga da pribavljaju energiju, a ujedno služe kao sirovina za mnoge sinteze pri gradnji i obnovi tvari.

To su:
– bjelančevine ili proteini;
– ugljikohidrati ili glucidi; j
– masti ili lipidi.

Neenergetskí nutrijenti

Potrebni su za asimilaciju i metabolizam opisanih sastojaka i (energetskih nutrijenata). Neki služe kao katalizatori mnogobrojnih kemijskih reakcija u našem tijelu.

Da ih nabrojimo:
– vlakna;
– voda;
– minerali;
– oligoelementí;
– vitamini.

Ostavite komentar