Opasnosti od kardiovaskularnih bolesti u različitim zemljama

Neki možda misle kako je u svim visokorazvijenim zemljama Zapada, dakle u onima s visokim životnim standardom, postotak oboljelih od kardiovaskularnih bolesti podjednak. No takav je zaključak posve pogrešan.

Odstupanja su zapravo velika, a objašnjenja za njih treba potražiti u razlikama u načinu prehrane i običajima vezanima uz prehranu. U grafikonu koji slijedi vidi se da oboljelih od kardiovaskularnih bolesti ima najmanje u Japanu, a zatim u Francuskoj.

Prosječnom Amerikancu, opterećenome predrasudama o škodljivosti kolesterola, to se može učiniti proturječnim. Činjenica je, međutim, da se »niski plasman« Francuske na ovoj ljestvici može izravno povezati s kvalitetom njezine tradicionalne prehrane.

Razmotrite li pobliže način prehrane stanovništva Irske (zemlje koja zauzima čelno mjesto po učestalosti kardiovaskularnih bolesti), pa ga usporedite s onim u Francuskoj, vidjet ćete da za razlike nije odgovorna količina masti u prehrani, već da je riječ o vrstama masti i o stupnju zastupljenosti vitamina C i vlaknastih namirnica u prehrani prve, odnosno druge zemlje.

Irci jedu premalo zelenog povrća, ali zato jedu mnogo krumpira. U pripremi jela rabe maslac i piju velike količine piva (pivo, je bogato_ maltozom, čiji je glikemični indeks 110). Suprotno njima, francuzi jedu mnogo veće količine zelenog povrća i svježeg voća, u pripremi hrane rabe ulje (osobito maslinovo ulje), a najčešće piju crno vino.

Najmanji je postotak kardiovaskularnih bolesti u zemljama u kojima se troše velike količine maslinova ulja i mahunarki (leće i graha) te pije vino. To su pretežito sredozemne zemlje.

S druge strane, najveći je postotak kardiovaskularnih bolesti u zemljama sjeverne Europe (Danskoj, Švedskoj, Norveškoj itd.) te u zemljama engleskoga govornog područja (SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji itd.).

U svim tim zemljama uglavnom se potroši vrlo mnogo namirnica koje mogu izazvati hiperglikemiju (šećera, bijelog brašna, krumpira) i piva.

Potrošnja maslinova ulja i vina u tim je zemljama vrlo niska, kao i potrošnja zelenog povrća i svježeg voća.

Različite kampanje provedene radi podizanja svijesti ljudi o zdravlju, koje su zdravstvene ustanove u Sjedinjenim Državama provodile između 1962. i 1980. g., urodile su znatnim poboljšanjem načina prehrane i učestalost kardiovaskularnih bolesti smanjena je gotovo za 40%.

Međutim, Amerikanci su i dalje uporno usredotočeni uglavnom na povezanost kardiovaskularnih bolesti s masnoćom u hrani, istodobno zanemarujući činjenicu da isključivanjem zdravih masnoća iz prehrane, čemu oni neprestano teže, mogu izazvati ozbiljne poremećaje koji su posljedica manjka esencijalnih masnih kiselina te
vitamina A i E.

Takvim pristupom problemu sasvim sigurno neće postići pravo rješenje.
Posljedice američke opsjednutosti mastima u prehrani, potpomognute tehnološkim mogućnostima prehrambene industrije, koja upomo nastoji iz hrane posve ukloniti svu masnoću, jednog će dana dovesti do toga da ljudi konačno shvate kako je umjerenost ipak uvijek najmudrije rješenje.

Ta Francuzi jedu gusju paštetu i sireve, troše velike količine maslinova ulja i piju vino i ne pate od povišenoga kolesterola. Zašto bismo onda iz svoje prehrane isključili te ukusne namirnice koje nam je Bog u svojoj velikoj mudrosti već odlučio pokloniti?

Ostavite komentar