Mršaviti zdravo uz suvremeni način života

Zapravo, sve je počelo već u vašem djetinjstvu. Zaslađeni sokovi, keksi, slatkiši i svakojake lizalice. Za užinu su vam davali bijeli kruh s maslacem i pekmezom, čokoladu, kekse ili bakin domaći voćni kolač.

Tijekom studija, ako niste jeli pizzu, vaši su obroci redovito sadržavali krumpir, tjesteninu ili rižu. Morali ste se hraniti zasitnim namirnicama koje usto nisu smjele biti preskupe. Osim toga, tako je bilo mnogo jednostavnije nego pripremiti, recimo, juhu od povrća.

Uostalom, zar vam nisu uvijek ponavljali kako je šećer dobar za vaše mišiće?
Četiri godine živjeli ste na nezahvalnoj studentskoj »košti«. Odlazili ste u fast-food restoran nasuprot studentskog doma u kojemu ste stanovali ili biste s prijateljima pojeli kakav zajednički obrok u studentskoj sobici. Takvi obroci obično nisu bili ništa drugo doli prave pravcate »ugljikohidratne fešte«.

Danas ste se posvetili svojoj poslovnoj karijeri i kvaliteta se vaših obroka možda popravila, ali vi i dalje robujete lošim prehrambenim navikama.

Istraživanje provedeno na 540 odraslih osoba, koje su u djetinjstvu bile usvojene, pokazalo je da u pretilosti najznačajniju ulogu ima nasljedni faktor – New England Medical Journal, 1986.

Kad ste kod kuće, jedete kao i vaša djeca, a to znači krumpiriće, rižu i makarone sa sirom. Sve se to priprema brzo, osobito danas, u doba mikrovalne tehnologije.

Ni na poslu nije ništa bolje. Kao pravi profesionalac, kad prijepodnevni sastanak traje dulje nego što ste očekivali, ljubazno zamolite svoju tajnicu da vam donese nekoliko sendviča kako biste bar malo utažili glad.

Osim toga, kako uvijek nastojite po svaku cijenu uštedjeti što više vremena, dogovarate sastanke u vrijeme ručka, pa ste tako primorani ručak posve preskočiti. Sami sebe uvjeravate kako ćete kasnije već nešto na brzinu pojesti.

Da biste mogli dokasna raditi ili ujutro rano ustati, svakako morate popiti šalicu kave – po mogućnosti jake I dobro zaslađene, dakako, rafiniranim šećerom. Tä uvijek su vas učili da je šećer zdrav za vaše mišiće – čak i ako ih ne koristite.

A onda, tu su i neizbježni poslovni ručkovi i večere. Naoružani odličnim vodičima po restoranima, uvijek uspijevate odabrati one u kojima poslužuju najnovija kulinarska dostignuća s područja »nove kuhinje«.

Ipak, čim uđete u koji od tih restorana, obuzme vas takva glad da se istog trena kao vuk bacite na prhka peciva i primamljivo začinjene namaze od maslaca.

Poslije obilna obroka morate još otići na jedan domjenak. Tu obvezu ne možete izbjeći, a k tomu, domaćini će zacijelo poslužiti one izvrsne kobasice ili hrenovke u lisnatom tijestu.

Vikendi donose druženja uz roštilj, obroke s prijateljima u restoranu ili tradicionalne obiteljske ručkove. Baka na selu priprema tako ukusne pečene krumpire – grijeh bi bio ne jesti ih uz sočna janjeća rebarca ili svinjsko pečenje. Nađu se tu i »lungići« i teleći odresci ili teleća koljenica, uz koje tako dobro prija obilna porcija prženih krumpirića.

To je, dakle, priča o tome kako ste i vi, upravo kao onaj čovječuljak s Michelinove reklame, proizveli vlastitu »rezervnu gumu«, samo što je ona postala vaš ozbiljan problem.

Povrh svega, priča je to i o tome kako se postaje ovisnikom o lošim ugljikohidratima, tj. onima koji u vaš krvotok izlučuju prevelike količine glukoze.