Masti (lipidi) u prehrani

Masti (lipidi) imaju vrlo složene molekule. Prema njihovu podrijetlu dijelimo ih u dvije velike skupine:

– lipide životinjskog podrijetla: nalaze se u svim vrstama mesa, u ribi, maslacu, siru, vrhnju, itd.
– lipide biljnog podrijetla: nalaze se u biljnim uljima, margarinu, itd.

Lipidi se također mogu podijeliti prema njihovoj kemijskoj formuli, odnosno vrsti masnih kiselina:

– zasićene masne kiseline – nalaze se u mesu, mesnim prerađevinama i pašteti, jajima i mliječnim proizvodima (mlijeku, maslacu, siru, vrhnju)

-jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline – masti koje pri sobnoj temperaturi ostaju tekuće (maslinovo ulje, suncokretovo ulje, repíčino ulje), iako se neke od njih hidrogenizacijom mogu stvrdnuti (kao, primjerice, u proizvodnji margarina). U tu skupinu masnih kiselina ubrajamo i sve vrste ribljih ulja.

Uloga je lipida u prehrani vrlo važna. Oni sadrže određene vitamine (A, D, E, K), esencijalne masne kiseline (linolnu i linolensku kiselinu), sudjeluju u sintezi različitih hormona itd.

Kada se “lipidi miješaju s lošim ugljikohidratima, koji izazivaju pojačano izlučivanje inzulina, dolazi do pretjeranog taloženja masnih pričuva u tkivima.

Po pravilu, svi jedemo previše masnoće. Lipidi su zapravo izvor 42% energije koju dobivamo iz hrane, no bolje bi bilo da ta brojka nije viša od 30%.

Prevelike količine masnoće u hrani, zajedno s prekomjernim količinama nekih ugljikohidrata, mogu uzrokovati teške bolesti krvožilnog sustava.

Lipidi jesu izvor kolesterola, no treba istaknuti da postoje dvije različite vrste kolesterola, tzv. dobar i loš kolesterol. Naš je zajednički cilj održavati ukupnu razinu kolesterola što nižom, pri čemu što zastupljeniji treba biti upravo tzv. dobar kolesterol.

Pritom svakako treba zapamtiti da nisu svi lipidi uzrokom povišene razine lošega kolesterola u krvi. Zapravo je neki od njih upravo snizuju, i to osjetno.

Da bismo bili posve precizni, nužno je masti podijeliti u tri skupine:

1. masti koje povisuju razinu kolesterola, a to su zasićene masne kiseline koje se nalaze u mesu, maslacu, mesnim prerađevinama, siru i salu;

2. masti koje neznatno utječu na razinu kolesterola, a ima ih u peradi kojoj je odstranjena koža, školjkama, jajima;

3. masti koje snizuju razinu kolesterola i kao takve sprečavaju oštećenja arterija. To su jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline. Ovamo pripadaju maslinovo ulje i ulje od kukuruza, repičino ulje, margarin od suncokretova ulja.

Što se ribljih ulja tiče (osobito onih koja se dobivaju od masnijih riba, kao što su losos, tuna, haringa, srdela ili skuša), ona snizuju razinu triglicerida u krvi, Čime je »razrjeđuju« i tako pomažu u sprečavanju tromboze i krvožilnih bolesti.

Moja metoda mršavljenja dijelom ovisi o odabiru između dobrih i loših ugljikohidrata. Na isti način treba znati odabrati između dobrih i loših lipida, osobito ako ste skloni visokom kolesterolu ili ako samo želite spriječiti povišenje kolesterola.