Kolesterol i zdravlje

Valja reći da je dvostrukog porijekla: 70 posto kolesterola sintetizira jetra, dakle proizvodi ga organizam sam, a tek 30 posto stiže hranom.

Drugim riječima, možete se čvrsto odlučiti za dijetu bez ikakva unosa kolesterola (primjerice da jedete samo skuhane mrkve) i da ustanovite kako vam je razina kolesterola u krvi visoka, čak kritična.

Očito međutim zbog posve drugih razloga. To je navelo profesora Apfelbauma da kaže kako»kolesterol iz hrane i onaj iz krvi imaju vrlo slabu međusobnu vezu, a kod nekih nikakvu«.

Kolesterol je zapravo molekula nužna za građu stanične opne, nekih hormona i žuči. Kroz krv ga raznose bjelančevine (proteini) koje mu služe kao»transporteri«. Podijeljeni su u dvije skupine.

Lipoproteini slabe gustoće ili LDL (Low Density Lipoproteins) raznose kolesterol u stanice, to jest u stanice stijenki arterija u kojima se nakupljaju masti.

Zato je LDL kolesterol nazvan lošim kolesterolom; malo-pomalo oblaže unutrašnjost krvnih žila koje se zato suze.

Takva začepljenost arterija može izazvati neki kardio-vaskularni incident:

— upalu arterija donjih udova;
— anginu pektoris ili srčani infarkt;
— smetnje cirkulacije u mozgu i čak paralizu.

Lipoproteini velike gustoće ili HDL (High Density Lipoproteins) prenose kolesterol do jetre da bi ga ona otamo eliminirala.

HDL kolesterol nazvan je dobrim kolesterolom jer ne stvara nikakve nakupine u žilama.

Naprotiv, ima sposobnost da arterije čisti od nakupina ateroma. Razumljivo, što je viša razina HDL-a, manja je opasnost od bolesti krvožilnog sustava.
Količine kolesterola u krvi

Današnje su norme mnogo strože od onih koje su prevladavale mnogo godina.

No, zapamtite samo tri podatka:

  1. ukupni kolesterol mora biti niži ili jednak količini od 2 g u
    litri krvi;
    2. LDL kolesterol mora biti niži od 1,30 g/I ;
    3. HDL kolesterol mora biti viši od 0,45 g/1 kod muškaraca i
    0,55 g/I kod žena.

Kardio-vaskularni rizici

Kardio-vaskularni se rizici udvostruče ako je razina kolesterola  2,2 g/I, a četiri su puta veći kad je razina kolesterola viša od 2,6  g/l. Ipak je opaženo da 15 posto osoba pogođenih infarktom ima
ukupni kolesterol niži od 2 g/1. Zato su te brojke samo relativno važne.

Najvažnije su količine LDL-a i HDL-a, a pogotovo je važan odnos izmedu ukupnog kolesterola i HDL-a.

Razinu iznad normale ima 45 posto Francuza, a otprilike osam milijuna ima ukupni kolesterol iznad 2,5 g/1. Snizimo li kolesterol 12,5 posto, opasnost pojave infarkta smanjit će se 19 posto. Vidimo kako je i te kako važno ozbiljno shvatiti tu pojavu.

Ostavite komentar