Žena tridesetih godina i zdravlje

Za ženu tridesetih godina obično se kaže da je u punoj snazi. Adolescencija je za nju samo mutna uspomena, a menopauza tako daleko na obzoru da na nju niti ne pomišlja.

To razdoblje ženina života općenito je označeno intenzivnom radnom aktivnošću, brakom i majčinstvom, od čega je najvažniji događaj trudnoća.

U tom dijelu ženina života, što traje od 30. do 45. godine, prehrambene su navike različite. Ovise o odgoju, ali ipak najviše o rasporedu vremena te o tome koliko ga odvaja za pripremu obroka.

Ispitivanja prehrane pokazuju da te navike, čak i ako su bolje nego kod adolescentica, ipak općenito uzrokuju slabljenje organizma.
Kao da plove iz jedne krajnosti u drugu: nečega previše (šećera, soli, bijelog brašna), a nečega premalo (povrća, mliječnih proizvoda i tekućine) pa stalno ponešto uzmanjka (željeza, kalcija i magnezija te vitamina C, E i B).

Tome se dodaje rizik povećanja tjelesne težine i celulita, a da ne spominjemo kroničan umor. Promjena prehrambenih navika posebno je važna za tu skupinu žena koje se žele svidjeti te usto biti u dobroj formi.

Osigurajte potrebnu količinu magnezija

Kroničan manjak magnezija danas je posljedica jednolične prehrane jer se najviše jedu rafinirane namirnice, a odbacuju prirodne i neobrađene, te»grubo«povrće, primjerice mahunarke.

Francuskinje svaki dan uzimaju 210 mg, a savjetuje se 330 mg. Zbog tog se manjka javljaju umor, grčevi u mišićima, emocionalna preosjetljivost i uopće sklonost raznim vrstama grčeva.

Osigurajte dostatnu količinu vitamina B6

Umor popraćen razdražljivošću, čak i kratkotrajnim depresijama u žena koje uzimaju pilule, većinom su posljedica manjka vitamina B6. Istraživanje provedeno u Val-de-Marne otkriva da 85 posto  žena uzima količine manje od preporučenih i to zbog loših prehrambenih navika.

Taj je manjak još veći ako žena uzima kontrocepcijske pilule, zatim poslije trudnoće i ako uzima previše glutomata.

Znamo uostalom da manjak vitamina B6, osim spomenutih simptoma, može uzrokovati vrtoglavicu, poremećeno izlučivanje sebuma (masna koža i kosa), ali i snažnu potrebu za slatkišima (zbog manjka serotonina).
Poželjna bi dnevna količina vitamina B6 bila 2 mg.

To možete pribaviti ako jedete sljedeće namirnice:

— pivski kvasac……… 4 mg/100 g
— pšenične klice …….. 3 mg/100 g
— zrnje soje……….. 1,5 mg/100 g
— avokado ……….. 0,60 mg/100 g
— suho povrće ……… 0,50 mg/100 g
— cjelovita riža ……… 0,50 mg/100 g
— riba ………….. 0,40 mg/100 g

Osigurajte dostatnu količinu vitamina C

Iako još nisu završene rasprave stručnjaka da li vitamin C (u velikim količinama) okrepljuje, danas nedvojbeno znamo da je amogostruko djelotvoran:

— jača obrambenu sposobnost organizma protiv zaraza;
— pomaže u borbi protiv stresa jer potiče sintezu nekih hormona (steroida);
— olakšava resorpciju željeza i sintezu karnitina;
— smanjuje loše posljedice cigaretnog dima.

Ako pak u organizmu nedostaje vitamina C, takoder znamo da se javljaju sljedeće smetnje:

— zadihanost pri naporu;
— pospanost;
— bolovi u mišićima;
— opasnost od zaraza.

Zato se preporučuje osigurati dnevni unos od 80 do 90 mg vltamina C

Pušačima je posebno potrebna velika količina vitamina C. Poznato je naime da osoba koja popuši kutiju cigareta na dan, time uništi 50 mg vitamina C.

Žena koja puši mora dakle svaki dan osigurati najmanje 150 do 200 mg tog vitamina, ovisno o tome koliko cigareta puši, da bi nadoknadila gubitak i zaštitila svoje stanice od oksidativnih procesa.

Nekorisno je i štetno međutim pretjerivati s količinama jer se primjerice mogu zbog toga stvoriti bubrežni kamenci (bubrežne kolike).

Treba nakraju znati da sintetički vitamin C, što se prodaje u tabletama, organizam ne apsorbira tako dobro kao prirodni iz namirnica.