Snižavanje kolesterola prirodnim putem

Važno je uvidjeti da bolesti krvožilnog sustava, osobito one povezane s kolesterolom, nisu uvijek onakve kakvima smo ih navikli promatrati.

Okriviti za njih isključivo masnoće u hrani nije samo pogrešno, već je i opasno. Takvo jednostrano viđenje problema samo može dovesti do daljeg narušavanja ravnoteže u prehrani bolesnika, a da se u isto vrijeme ne nude nikakva djelotvorna rješenja.

Uvjeravati nekoga, uz pomoć raznoraznih kampanja protiv kolesterola i reklama, kako se njegov problem može riješiti jednim jedinim potezom, odnosno potpunim uklanjanjem masnoća iz hrane, zapravo je vrlo neodgovorno.

Iz ovog bi članka trebalo upamtiti nekoliko ključnih činjenica:

• Kolesterol nije jedini uzrok kardiovaskularnih bolesti. Postoje I drugi čimbenici, kao što su hipertrigliceridemija, rezistencija na inzulin, dijabetes, slobodni radikali, alkohol, duhan, sol i stres.

• Samo 30% ukupnoga kolesterola u krvi potječe iz hrane, a 70% sintetizira se u jetri.

• Tijelo ne apsorbira ukupnu količinu kolesterola iz hrane (sjetimo se primjera s jajima).

• Zasićene masne kiseline iz namirnica pravi su uzrok visoke razine kolesterola u krvi. Dakle, to je područje u kojemu treba početi djelovati.

• S druge strane, određene vrste masti snizuju razinu kolesterola u krvi. Jednostruko nezasićene masti (maslinovo ulje) i višestruko nezasićene masti (riblje masnoće, suncokretovo ulje i ulje iz pšeničnih klica) primjeri su takvih masti.

Razina kolesterola najuspješnije se snižava promjenom načina prerane:

• Smanjite količinu zasićenih masnoća (mesa, mesnih prerađevina, maslaca, punomasnih mliječnih proizvoda).

• Iz prehrane posve izbacite ugljikohidrate čiji je glikemični indeks veći od 50, kao što su šećer, bijelo brašno, kukuruz i kukuruzni proizvodi te krumpir.

• U prehrani rabite jednostruko nezasićene (maslinovo ulje) I višestruko nezasićene masti (riblje masnoće, ulja od žitarica).

• Povećajte potrošnju mahunarki (leće, graha, mahune).

• Jedite više ribe (najmanje 300 grama na tjedan).

• Redovito jedite hranu bogatu vlaknima (voće, povrće).

• Unosite u organizam dovoljne količine vitamina A, E i C te selena.

• Ograničite potrošnju kave.

• Izbjegavajte zaslađene sokove i pivo.

• Prestanite pušiti.

• Smanjite unos soli.

• Ako je moguće, pijte crno vino (ne više od pola litre na dan).

• Uz pomoć neke djelotvorne metode opuštanja kontrolirajte razinu stresa.