Pretilost u svijetu

Sjetimo se samo da je još daleke 1990. Svjetska zdravstvena organizacija digla na noge zdravstvene djelatnike širom svijeta s upozorenjem da dolazi epidemija pretilosti.

Kampanja je imala prilično slab odziv, no upozorenja su bila opravdana, jer je već 1995. procjena te organizacije bila da u svijetu ima oko 200 milijuna pretilih ljudi.

Da je svijet slabo reagirao, govori činjenica da je samo pet godina kasnije, odnosno 2000. procjena Svjetske zdravstvene organizacije bila da u svijetu ima 300 milijuna pretilih ljudi i da treba poduzimati hitne nacionalne i međunarodne mjere kako bi se takav negativni trend zaustavio.

Veliki viškovi hrane i povećana kupovna moć doveli su čovjeka pred njegovu najveću slabost – nemogućnost kontrole unosa kalorija.

Također, bilo je poznato da pretilost ima svoje neizbježne zdravstvene posljedice (dijabetes, kardiovaskularne bolesti i rak). Nažalost, svi vide očite posljedice, ali uzroci, među kojima je pretilost jedan od najvećih, ne mogu se otkloniti. A pretilosti rak su kao spojene posude: prvi ne može rasti, a drugi se smanjivati.

Nismo se trebali rugati Amerikancima kada su još 2000. objavili podatke da čak 65 posto njihove odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu težinu, a od toga je čak 31% njih bilo pretilo. Zašto? Zato što trendovi uvijek putuju sa Zapada i kad-tad doći će u Europu.

I zaista, u Europi su prednjačile Velika Britanija i Irska, a kasnije su im se po brzini širenja pretilosti pridružile i druge europske zemlje. Iznimka je bila Francuska koja je dugo odolíjevala uglavnom zbog specifičnog načina prehrane. Ni mi nemamo razloga za zadovoljstvo, jer smo po trendu debljanja među prvih pet zemalja u Europskoj uniji.