Pretilost u Americi

U odnosu na ukupnu populaciju, postotak pretilih u svijetu 2009. je alarmantan. Na prvome mjestu su Sjedinjene Američke Države (30,6°/o), a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (23%), Slovačka (22,41%) i na petome in Grčka (21,9°/o).

Prava bomba odjeknula je kad je prije nekoliko godina u prestižnom znanstvenom časopisu New England lournal of Medicine osvanuo podatak da su pretili muškarci izloženi 52% većoj smrtnosti od raka u odnosu na normalne« ljude koji se kako-tako uklapaju u propisane okvire. Kod žena su podatci bili gori čak za deset posto, što znači da su iznosili 62%.

Oni jednostavno ignoriraju problem debljine, misle da će se sam po sebi riješiti ili da će ga riješiti netko drugi. Jedan je stručnjak ugodno rekao: »Čovjek će jesti dok ne umre i badava ćete se truditi da ga
spräećite.

Po tome sliči štakoru.« Točno, jer kad vidim ljude koji guraju kolica puna namirnica kojima potom pune hladnjak, vidim njihovu zlu sudbinu 2 razmišljam što bi se moglo učiniti. Kako odgojiti djecu koja slijepo slijede iskustvo svojih roditelja da ne ponavljaju iste pogreške? Zapravo ne bi se moglo učiniti ništa, i tako dolazim do potvrde zlogukih prognoza da će između 2025. i 2030. nastati generacija »puzajućih ljudi« koja će biti sličnija morževima nego ljudima.

Naravno, ovaj stručni rad samo je povezao sva ranija istraživanja o povezanosti pretilosti i raka, osobito raka dojke, debelog crijeva, jednjaka, bubrega, rektuma, jetre, gušterače, prostate i želuca.

Rak u žena povezan s pretilošću dvostruko je opasniji jer ne samo da dolazi do povećanog morbiditeta već i mortaliteta. Šokantna veza između debljine i raka dolazi do punog izražaja u SAD-u.

Neki noviji statistički podatci pokazuju da se od svih oblika raka čak 10% odnosi na one oblike koji su u izravnoj vezi s pretilošću, što znači oko 100 000 slučajeva godišnje. To je na konferenciji Američkog društva za istraživanje raka (American Association for Cancer Research) izjavio predstavnik Harvardske škole za javno zdravstvo (Harvard School of Public Health) dr. Graham Colditz.

Elaborirao je to i pojedinačno prema lokaciji raka. Tako je od svih slučajeva raka debelog crijeva u 14% njih došlo zbog pretilosti, kod raka endometrija čak 49%, kod raka jednjaka 39%, kod Hodgkinovog limfoma 20%, itd.

Bez ikakve ograde on kaže: »Trend porasta pojavnosti raka u izravnoj je korelaciji s trendom porasta pretilosti.« I što je najgore, takav se trend nastavlja pa se s velikom sigurnošću može prognozirati što će biti 2020. godine. Ukratko, trendovi su iznimno nepovoljni i na zdravstvenim vlastima svake zemlje jest da se na vrijeme pobrinu za svoje građane.

Godine 2003. američka Nacionalna uprava za kontrolu hrane i lijekova (Food and Drug Administration, FDA) objavila je izvješće Radne skupine za pretilost i taj dokument je nazvala »Epidemija pretilosti u SAD-u«.

Skupina je u dokumentu iznijela kratkoročne i dugoročne planove o tome što treba napraviti u prevenciji i dala neka svoja mišljenja. Jedno od njih je da je pretilost posljedica neravnoteže između unosa i potrošnje kalorija. Malo pomalo nastala je kampanja čiji je vrhunac bila opsjednutost »brojenjem kalorija«, odnosno mjerenjem unosa. Nakon toga uključilo se američko ministarstvo zdravstva koje je naredilo da na svakom pakiranju obvezno mora biti pregled kalorijskih vrijednosti pojedinih komponenata (engl. nutritíohal facts) te je dalo definicije pojmova »malomasno«, »lagano« i »reducirane kalorije«.

Ništa, međutim, nije pomoglo, jer su Amerikanci i dalje sve deblji i deblji. Koji je zaključak? Amerika je prva zemlja kad je riječ o tehnologiji, šalje ljude na Mjesec, ali ne može zadržati niti kontrolirati unos hrane nacije.

Tko je tome kriv? Hiperprodukcija hrane, visoka stopa uvoza iz gotovo svih zemalja svijeta, hormoni u hrani, zračenje iz svemira? Ništa od toga. Čim vlada obilje ponuđenih namirnica, čim se kućni hladnjak pretvara u izlog gdje se svako malo odlazi da bi se nešto pojelo i popilo, nema načina kako to kontrolirati.