Top Dijete

  • UN dijeta koncipirana je u svrhu da se uz velik gubitak kilograma izazovu i promjene u metabolizmu kako bi organizam učinkovitije sagorjevao kalorije te da se kilogrami ne vraćaju...Više
  • Atkinsova dijeta se bazira na visokom unosu proteina, a niskom unosu ugljikohidrata.Prehrana je podijeljena u tri faze: uvod, provodenje dijete i gubitak tjelesne mase i faza održavanja...Više
  • Banana dijeta djelo je Hitoshija Watanabea koji je želio " probuditi uspavani metabolizam ". Kada je Hitoshi smršavio 16 kilograma,odlučio je to iskustvo podjeliti...Više
  • Dijeta 9 kg omogućava vam da smršavite 9 kg u 14 dana ,pod uvjetom da se striktno držite plana dijete.Po ovoj dijeti dolazi do promjene metabolizma što rezultira gubljenjem težine...Više
  • Visokoproteinska ili mesna dijeta dozvoljava visok unos proteina a smanjenje ugljikohidrata na minimum.Važno je hraniti se mesnim namirnicama a izbjegavati sve ostalo...
  • Medicinska dijeta naziv je dobila jer se navodno primjenjuje kod srčanih bolesnika,koji prije operacije trebaju smršavjeti a da ne izgube na snazi.Ovom dijetom u pet dana možete izgubiti 2 do 5 kg...

Kako smanjiti kolesterol?

U slučaju hiperkolesterolemije liječnik može propisati neke lijekove, ali to mora biti samo pomoć u krajnjoj nuždi.

U većini slučajeva bit će dovoljno promijeniti prehranu. Evo dakle savjeta kako možete smanjiti razinu kolesterola, ako je previsoka, a možete ih se držati i preventivno. Više…

Kolesterol i zdravlje

Valja reći da je dvostrukog porijekla: 70 posto kolesterola sintetizira jetra, dakle proizvodi ga organizam sam, a tek 30 posto stiže hranom.

Drugim riječima, možete se čvrsto odlučiti za dijetu bez ikakva unosa kolesterola (primjerice da jedete samo skuhane mrkve) i da ustanovite kako vam je razina kolesterola u krvi visoka, čak kritična.

Očito međutim zbog posve drugih razloga. To je navelo profesora Apfelbauma da kaže kako»kolesterol iz hrane i onaj iz krvi imaju vrlo slabu međusobnu vezu, a kod nekih nikakvu«. Više…

Bolesti srca i krvnih žila

Stanovnici suvremenih gradova (muškarci više nego žene) izvrgnuti su visokom riziku obolijevanja od kardio-vaskularnih bolesti, što je statistički dokazano.

Svake godine u Francuskoj bilježimo otprilike 110.000 srčanih infarkta i 50.000 slučajeva smrti uzrokovanih aterosklerozom koronarnih arterija.

Ta je brojka doduše vrlo visoka usporedimo li je s brojem stanovnika, no Francuska je ipak na samom dnu popisa ugroženih, odmah ispred Japana u kojem je najmanje oboljelih i umrlih. Više…

Vitamini

Tijekom stoljeća opaženo je da se u izvanrednim okolnostima (opsade gradova, glad, pomorska istraživanja) javljaju bolesti, očito zbog loše prehrane.

Tako se javljalo krvarenje iz desni zbog skorbuta, promjene na kostima zbog rahitisa, paraliza i otekline zbog bolesti beri-beri te promjene na koži zbog pelagre.

Tek se potkraj XIX. stoljeća, a pogotovo početkom XX. Stoljeća otkrilo da je glavni uzrok tih tegoba manjak u prehrani nužnih supstancija koje su nazvane vitaminima. Više…

Minerali i oligoelementi

Minerali su supstancije bitne za ljudski život. Aktivno sudjeluju u različitim metaboličkim i elektrokemijskim reakcijama u živcima i mišićima, zatim u stvaranju struktura stanica koje grade kosti i zube.

Neki su minerali usto katalizatori u biokemijskim reakcijama u organizmu. Više…

Vlakna

Naši su preci jeli vlakna, a da toga nisu bili svjesni. Mi smo ih otkrili razmjerno kasno, i to začudo tek kad smo utvrdili da ih jedemo premalo.

Vlakna su tvari biljnog porijekla, obično jedan od više sastojaka neke hrane. Najviše ih ima u ugljikohidratima niskoga glikemičnog indeksa, pogotovo vrlo niskoga.

Po definiciji to su »biljni ostaci koji ne podliježu radu enzima u tankom crijevu, ali ih djelomice hidrolizira bakterijalna flora debelog crijeva«. Više…

Djelovanje vlakana

Netopljiva vlakna bubre u vodi poput spužve i time potiču želudac da se isprazni.

Povećavaju i obujam stolice koja ujedno postaje mekanija jer sadrži više vode, što olakšava istiskívanje.

Najvažnija je uloga vlakana u tome što sprečavaju zatvor (pod uvjetom da se uz njih pije mnogo tekućine). No, to nije sve. Pridonose smanjenju količine kolesterola u krvi, a pogotovo sprečavanju nastanka žučnih kamenaca. Više…

Esencijalne masne kiseline i dnevna potreba masti

Linolna i linolenska kiselina (prije zajednički nazivane vitaminom F) zaslužuju ovdje posebnu pozornost jer ih mora biti u prehrani.

Posljednjih je godina zaista dokazano da masne kiseline imaju bitnu ulogu u izgradnji opní stanica mozga i u razvoju živčanog sustava. Uzmanjkaju li (pogotovo u najranijem djetinjstvu), posljedice se osjećaju na razini mentalne sposobnosti.

Također se pokazalo da manjak tih kiselina može biti važan čimbenik u razvoju najtežih kroničnih bolesti metabolizma. One najviše pogađaju stanovništvo industrijaliziranih zemalja, a ponajprije slabi imunološki obrambeni sustav organizma. Više…

Masti

Tradicionalna dijetetika drži da su masti uzrok pretilosti jer su vrlo kalorične. Dokazivalo se da su uzročnici većine kardio-vaskularnih bolesti jer sudjeluju u procesu nakupljanja kolesterola.

Danas ih osuđuju i kao jednog od važnih čimbenika u nastanku nekih oblika raka.

O sociološkim i epidemiološkim aspektima tog problema današnjice potanko ćemo raspraviti u poglavlju o hiperkolesterolemiji (povećanoj količini kolesterola u krvi). Više…

Loši i dobri ugljikohidrati

Da sve pojednostavímo, podijelit ćemo ugljikohidrate na samo dvije skupine: dobre ugljikohidrate (koji imaju niski glikemični indeks) i loše ugljikohidrate (koji imaju visoki glikemíční indeks). Više…