Top Dijete

  • UN dijeta koncipirana je u svrhu da se uz velik gubitak kilograma izazovu i promjene u metabolizmu kako bi organizam učinkovitije sagorjevao kalorije te da se kilogrami ne vraćaju...Više
  • Atkinsova dijeta se bazira na visokom unosu proteina, a niskom unosu ugljikohidrata.Prehrana je podijeljena u tri faze: uvod, provodenje dijete i gubitak tjelesne mase i faza održavanja...Više
  • Banana dijeta djelo je Hitoshija Watanabea koji je želio " probuditi uspavani metabolizam ". Kada je Hitoshi smršavio 16 kilograma,odlučio je to iskustvo podjeliti...Više
  • Dijeta 9 kg omogućava vam da smršavite 9 kg u 14 dana ,pod uvjetom da se striktno držite plana dijete.Po ovoj dijeti dolazi do promjene metabolizma što rezultira gubljenjem težine...Više
  • Visokoproteinska ili mesna dijeta dozvoljava visok unos proteina a smanjenje ugljikohidrata na minimum.Važno je hraniti se mesnim namirnicama a izbjegavati sve ostalo...
  • Medicinska dijeta naziv je dobila jer se navodno primjenjuje kod srčanih bolesnika,koji prije operacije trebaju smršavjeti a da ne izgube na snazi.Ovom dijetom u pet dana možete izgubiti 2 do 5 kg...

Esencijalne masne kiseline i dnevna potreba masti

Linolna i linolenska kiselina (prije zajednički nazivane vitaminom F) zaslužuju ovdje posebnu pozornost jer ih mora biti u prehrani.

Posljednjih je godina zaista dokazano da masne kiseline imaju bitnu ulogu u izgradnji opní stanica mozga i u razvoju živčanog sustava. Uzmanjkaju li (pogotovo u najranijem djetinjstvu), posljedice se osjećaju na razini mentalne sposobnosti.

Također se pokazalo da manjak tih kiselina može biti važan čimbenik u razvoju najtežih kroničnih bolesti metabolizma. One najviše pogađaju stanovništvo industrijaliziranih zemalja, a ponajprije slabi imunološki obrambeni sustav organizma. Više…

Masti

Tradicionalna dijetetika drži da su masti uzrok pretilosti jer su vrlo kalorične. Dokazivalo se da su uzročnici većine kardio-vaskularnih bolesti jer sudjeluju u procesu nakupljanja kolesterola.

Danas ih osuđuju i kao jednog od važnih čimbenika u nastanku nekih oblika raka.

O sociološkim i epidemiološkim aspektima tog problema današnjice potanko ćemo raspraviti u poglavlju o hiperkolesterolemiji (povećanoj količini kolesterola u krvi). Više…

Loši i dobri ugljikohidrati

Da sve pojednostavímo, podijelit ćemo ugljikohidrate na samo dvije skupine: dobre ugljikohidrate (koji imaju niski glikemični indeks) i loše ugljikohidrate (koji imaju visoki glikemíční indeks). Više…

Što je glikemija i glikemijski indeks?

Što je glikemija?

Glukozu možemo smatrati pravim »gorivom« za organizam. Porijeklo joj je dvojako. Više…

Ugljikohidrati

Nazivaju se ugljikohidratima jer im se molekule sastoje od ugljika, kisika i vodika. Opći im je naziv »šećerí«, a gdjekad i glucidi (dolazi od grčke riječi glukus što znači »sladak«). Više…

Bjelančevine

Neke aminokiseline može proizvesti organizam sam, druge naprotiv moramo unijeti hranom jer ih tijelo samo ne zna sintetizirati.

Bjelančevine su dvojakog porijekla:

– životinjskog porijekla: nalazimo ih u mesu, iznutricama, mesnim preradevinama, ribama, školjkama, mekušcíma, jajima, mlijeku i mliječnim prerađevínama, te u sirevíma;
– biljnog porijekla: ima ih u soji, algama, bademima, lješnjacima, čokoladí, mahunarkama te u žitaricama i nerafiniranim (cjelovitim) namirnicama. Više…

Prehrambeni sastojci hrane

U prošlim je poglavljima jasno pokazano da energija koju dobivamo iz namirnica ne utječe na povećanje tjelesne težine.

Posrijedi je sadržaj prehrambenih sastojaka, a to su ugljikohidrati, masti, bjelančevine, vlakna, vitamini, minerali i oligoelementi.

Također ćemo vidjeti da se čovjek ne deblja jer previše jede nego zato ,što jede loše i ne bira prave namirnice. Više…

Opasnost niskokaloričnih dijeta

Već smo prije vidjeli da je u nedavnoj prošlosti stvorena koncepcija energetske ravnoteže ljudskog tijela te kako se ona u obliku niskokalorične dijete primjenjuje. Danas već imamo dovoljnu povijesnu distancu da se uvjerimo kako nije djelotvorna.

Profesor David Gartner sa Sveučilišta Michigan i mnogi njegovi kolege tvrde da je najvažniji uzrok pretilosti u SAD »upoma primjena hípokaloríčnih dijeta«. Prehrana s malo kalorija prema tome je zaista »dijeta koja vodi neuspjehu«. Svi to opažaju, ali ljude valja utemeljenim objašnjenjima u to i uvjeriti. Više…

Knjiga o Montignacovoj ili francuskoj dijeti

Netko bi se mogao upitati zašto je trebalo napisati novu knjigu o Montignacovoj metodi kad su već prijašnje oborile sve rekorde prodaje.

Nije li posrijedi jednostavno »remake«, kakvi se nižu jedan za drugim da bi se iskoristio prije postignut uspjeh prema uzoru na Rambo II i III, kako bi se i ovdje na umjetan način produžio velik uspjeh prijašnjih knjiga?

Nisu li dovoljne knjige Kako mršaviti na službenim večerama i ručkovima te prvo izdanje knjige Jedem, dakle mršavim da bi se dokraja otkrile sve tajne Montignacove metode? Više…

Prijevara sa suplementima bjelančevina

Medu strogim hipokaloričnim dijetama zaustavimo se na jednoj, pod nazivom VLCD (Very Low Calorie Diet = vrlo niskokalorična dijeta) ili dijeta na osnovi koncentrata bjelančevina.

Teoretski ta je dijeta s bjelančevinama namijenjena samo osobama s teškim oblicima pretilosti (BMI viši od 30), ali, na nesreću, poneki je liječnici propisuju svojim debelim pacijentima.

Još gore, mnoge se žene samovoljno odlučuju na takvu dijetu i primjenjuju je bez liječničkog nadzora. Više…