Loši i dobri ugljikohidrati

Da sve pojednostavímo, podijelit ćemo ugljikohidrate na samo dvije skupine: dobre ugljikohidrate (koji imaju niski glikemični indeks) i loše ugljikohidrate (koji imaju visoki glikemíční indeks).

Loši ugljikohidrati

To su ugljikohidrati koji za vrijeme probave izazivaju naglo povećanje količine glukoze u krvi.

Takvi su ponajprije ugljikohidrati kojima je glikemični indeks viši od 50, primjerice rafinirani bijeli šećer svih oblika uzima li se sam ili u gotovim proizvodima (pića, slastice…). Još veći indeks imaju svi industrijski rafinirani ugljikohidrati, kakvi su proizvodi od bijelog brašna (bijeli kruh, bijela tjestenina i bijela riža).

Poslije ćemo otkriti da među loše ugljikohidrate valja ubrojiti i neke namirnice koje se uvelike troše, a to su krumpir i kukuruz.

Njihov je glikemični indeks još viši ako ih se industrijski preradi (škrobno brašno i krumpir u pahuljicama, cornflakes, pop-com, to jest kokice…) ili ih se promijeni kuhanjem (pire od krumpira, zapečeni složenac od krumpira).

Dobri ugljikohidrati

Za razliku od spomenutih loših ugljikohidrata, ovi u organizmu oslobađaju vrlo malu količinu glukoze pa se i glikernija malo povisi.

Takve ugljikohidrate sadrže sve cjelovite žitarice (nerafinirano brašno), cjelovita riža, razno škrobno povrće te suho povrće kao što su leća, suhi grah i grašak.

Tome svakako valja dodati voće i sve vrste zelenog povrća (poriluk, kupus, mahune, sve vrste zelene salate) koje cijenimo i zato što su bogate vlaknima.

Glukoza u krvi i inzulin

Već smo prije vidjeli da gušterača počinje izlučivati inzulin kad apsorpcija ugljikohidrata dostigne najvišu točku (glikemični vrh), da bi se smanjila količina glukoze, to jest da glukoza iz krvi prijeđe u stanice.

Količina izlučenog inzulina ovisi dakako o glikemiji; povećana količina glukoze u krvi (hiperglikemija) najčešće izaziva povećanje količine inzulina (hiperinzulinemiju).