Esencijalne masne kiseline – omega 3

Bezbroj dobrobiti od esencijalnih masnih kiselina omega-3 ne prestaje me čuditi, a svako novo proučavanje ponovo potvrđuje potrebu da se ta zdrava masnoća uključi u prehranu.

U ovome članku omega-3 se spominje kao dodatak prehrani, ali želim jasno istaknuti da se ovi podaci odnose i na svu hranu bogatu mastima omega-3, kao što su losos, pastrva, sleđ, sardina, inćuni i slična riba, a u manjoj mjeri i orašasto Voće i sjemenke.

Masti omega-3 također su izuzetno važne u liječenju pretilosti i mršavljenju, što je dio metaboličkoga sindroma i prethodnik bolesti srca i dijabetesa.

Omega-3 – kočnica za dijabetes

Rezultati istraživanja objavljeni posljednjih godina podupiru tezu da su upala, pretilost i dijabetes međusobno isprepleteni, i naglašavaju činjenicu da prehrana bogata mastima omega-3 otežava napredovanje svih triju problema.

Novo proučavanje na životinjama, provedeno u Austriji, na medicinskom fakultetu u Beču, posebno naglašava tu povezanost i podržava teoriju da masnoće iz mora omega-3 pomažu u prevenciji dijabetesa tipa 2 ili ublažavaju težinu bolesti. To je izuzetno važno otkriće jer to znači da omega~3 također pomaže u prevenciji glikozilacij e i stvaranja ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a.

Kao što sam već naglasio, masne naslage koje se nakupljaju oko struka i abdomena završavaju kao opasna „centralna pretilost”.

Ta vrsta masnih  i maslaga privlači stanice imunološkoga sustava (makrofage) pod čijim se utmecajem nakupljaju određene kemikalije koje pak izazivaju upalu (npr. mokini i prostaglandini), što je reakcija koja normalno prati jedino infekciju.

Povećani omjeri masnih tkiva u tijelu smanjuju i osjetljivost stanica na
l mzulin, što je prvi korak u dugačkome nizu događaja koji rezultiraju propadanjem mišićnoga tkiva, dijabetesom i nakupljanj em ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a.

Kao što su autori austrijske studije potvrdili, te abdominalne naslage l masti krivac su za mnoge zdravstvene probleme povezane s pretilošću, uključujući i dijabetes.

Srećom, otkrili su i da jednostruko nezasićene masne kiseline, posebice esencijalne masne kiseline omega-3, imaju pozitivno djelovanje na imunološki sustav i potiču bolju osjetljivost na inzulin, koja opada zbog povećanog udjela masnih tkiva u organizmu. Tu su pretpostavka provjerili stavljajući pretile miševe oboljele od dijabetesa bilo na nemasnu prehranu ili pak na jednu od ove tri vrste hrane:

• punomasna prehrana u koj oj prevladavaju zasićene i jednostruko nezasićene masne kiseline,
• prehrana bogata mastima omega- 6 (u kojoj prevladavaju upalne masti omega- 6, kao na primjer većina masti iz biljnih ulja, ulja od kukuruza, soje, suncokreta, itd.),
• prehrana bogata mastima omega-3 (u kojoj prevladavaju protuupalne masti omega-ES iz ribe).

Austrijanci su izvijestili da su se kod miševa oboljelih od dijabetesa koji su bili na vrlo masnoj prehrani pod brojem 1 (zasićene i jednostruko nezasićene masne kiseline) u usporedbi s miševima na nemasnoj prepokazala dva negativna učinka.

Pojačana stanična upala koja razara stanicu (da bismo bili zdravi, trebaju nam netaknute stanice).

Masne naslage u tijelu počele su stvarati upalne sastojke posredovanjem ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a. To e važno er se time pokazuje istinski začarani krug. Naša uskladištena mast djeluje kao prava tvornica za stvaranje upalnih kemikalija, koje potom pojačavaju upalni proces.

Taj pojačani upalni proces potom dodatno blokira iskoristivost inzulina i glukoze. A rezultat? Pojačano formiranje ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a i gomilanje dodatnih viškova masti.

Nikakvo čudo, miševi koji su dobivali vrlo masnu hranu, pod brojem 2. bogatu masnim kiselinama omega- 6 koje potiču upalni proces, patili su od istovj etnih negativnih učinaka upale u masnom tkivu.

S druge strane, dijabetički miševi koji su se hranili mastima omega-3 izbjegli su sve negativne upalne efekte koji su snašli druge dvije grupe na masnoj prehrani, unatoč činjenici da im se tjelesna masa nije smanjila.

Druga dobrobit míševa koji su bili na prehrani bogatoj mastima omega-3 odnosi se na indeks njihove tjelesne mase. Hormon poznat kao adiponektin, koji utječe na indeks tjelesne mase, ostao je povišen. Ipak, kod miševa u na masnoj prehrani, u grupama 1 i 2, njegova razina znatno se smanjila.

Adiponektin proizvode i luče isključivo masne stanice. On regulira metabolizam lipida i glukoze, a ujedno utječe na reakciju organizma na inzulin. Visoke razine toga hormona omogućavaju našim stanicama da pravilno iskoriste masti, glukozu i inzulin, čime se sprečava stvaranje ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a.

Pogledamo li popis nekih prednosti koje sa sobom nosi prehrana bogata mastima omega-3, možemo vidjeti kako se one suprotstavljaju učincima prehrane koja stvara ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE ), destabilizira razinu šećera i inzulina u krvi, povećava udjel masti u organizmu, smanjuje mišićnu masu. pojačava mentalnu zbrku i depresiju, mijenja razinu serotonina, pojačava umor itd.