Esencijalne masne kiseline i dnevna potreba masti

Linolna i linolenska kiselina (prije zajednički nazivane vitaminom F) zaslužuju ovdje posebnu pozornost jer ih mora biti u prehrani.

Posljednjih je godina zaista dokazano da masne kiseline imaju bitnu ulogu u izgradnji opní stanica mozga i u razvoju živčanog sustava. Uzmanjkaju li (pogotovo u najranijem djetinjstvu), posljedice se osjećaju na razini mentalne sposobnosti.

Također se pokazalo da manjak tih kiselina može biti važan čimbenik u razvoju najtežih kroničnih bolesti metabolizma. One najviše pogađaju stanovništvo industrijaliziranih zemalja, a ponajprije slabi imunološki obrambeni sustav organizma.

Taj manjak vjerojatno uzrokuju suvremene loše prehrambene navike te sumnjiva kakvoća proizvoda koje kupujemo, pogotovo ako su rafinirani.

Opasnost pojave kardio-vaskularnih bolesti smanjuje linolna kiselina koje ima u uljima od suncokreta, kukuruza i koštica grožđa.

Ima li je premalo, nastaju poremećaji u rastu i promjene u stanicama tijela, posebice kože, sluznica, endokrinih žlijezda i spolnih organa. Preporučuje se unos 10 g na dan, što se može postići primjerice tako da svaki dan uzimate 20 g ulja od suncokreta, kukuruza ili soje.

Linolenske kiseline ima mnogo u ulju od repice, oraha i pšeničnih klica, a posebno je važna u biokemiji živčanog sustava. Manjak može pak prouzročiti slabiji uspjeh u učenju, poremećaj živčanog prijenosa, povećanu opasnost od tromboze i smanjenu otpornost na alkohol. Preporučuje se dnevni unos 2 g.

Tu ćete količinu dobiti ako uzimate 25 g repičina ulja na dan.

Nijedno od svih vrsta ulja ne može samo osigurati pravu ravnotežu linolne, oleinske i linolenske kiseline.

To znači da u umak za salatu valja umiješati (ili naizmjence trošiti) dvije ili tri vrste ulja:
maslinovo, suncokretovo i repičino.

Dnevna potreba masti

Udio svih vrsta masti u ukupnoj količini hrane koju trošimo na dan ne bi smio biti veći od 30 posto. Danas je on u Francuskoj najmanje 45 posto (od čega su dvije trećine zasićene masti).

Idealno bi bilo da potrebne dnevne količine masti dobivate ovako: 25 posto iz zasićenih masti (mesa, mesnih prerađevína, maslaca, proizvoda od neobranog mlijeka), 50 posto iz jednostrukonezasićenih masti (gusje masti, maslinova ulja) i 25 posto iz višestrukonezasićenih masti (ribe, ulja od suncokreta, repice, kukuruza i ostalih ulja).