Djelovanje vlakana

Netopljiva vlakna bubre u vodi poput spužve i time potiču želudac da se isprazni.

Povećavaju i obujam stolice koja ujedno postaje mekanija jer sadrži više vode, što olakšava istiskívanje.

Najvažnija je uloga vlakana u tome što sprečavaju zatvor (pod uvjetom da se uz njih pije mnogo tekućine). No, to nije sve. Pridonose smanjenju količine kolesterola u krvi, a pogotovo sprečavanju nastanka žučnih kamenaca.

Na kraju valja reći da štite od raka debelog crijeva i rektuma (završnog dijela debelog crijeva), a zbog tih bolesti u Francuskoj umre 25.000 ljudi na godinu!
Svojedobno se vlaknima prigovaralo da fitinska kiselina iz žitarica ometa apsorpciju kalcija.

Tako se govorilo: »Cjeloviti kruh je dekalcifikator«. Modernim je radovima dokazano da to nije točno, pogotovo ako se kruh radi s kvascem i to prema tradicionalnom načinu pripreme (kad se tijesto ne mijesi vrlo brzo).

Vlakna ne ometaju apsorpciju vitamina i oligoelemenata.

Namirnice bogate vlaknima (voće, mahunarke, povrće) često sadrže mnogo mikronutrijenata nužnih za dobru funkciju organizma.

Topljiva vlakna upijaju velike količine vode i pretvaraju se u gusti gel raznolikih korisnih svojstava. Velikog su obujma pa zauzmu veći dio želuca i brzo se javlja osjećaj sitosti. Tako osjećaj gladi nestane prije no što smo se dosita najeli hrane visoke kalorijske vrijednosti.

Vlakna također usporavaju apsorpciju ugljikohidrata i masti. Pojedemo li neko jelo koje obiluje topljivim vlaknima, količina glukoze u krvi raste polaganíje nego da u obroku nije bilo vlakana.

Prema tome, izlučuje se manje inzulina, a znamo da taj hormon potiče stvaranje zaliha masti, to jest povećava tjelesnu težinu.
Ukratko, ako želite smanjiti tjelesnu težinu, dovoljna količina topljivih vlakana pomaže u tome.

Na isti način vlakna pomažu i u uspostavi ravnoteže kod šećerne bolesti jer smanjuju količinu glukoze u krvi. Zato osobe koje bolujuod šećerne bolesti moraju uzimati više ugljikohidrata bogatih vlaknima (voće, bijeli grah, leću), koji imaju niski glikemični indeks.

Smanjujući količinu kolesterola u krvi, vlakna štite organizam od kardio-vaskularnih promjena. Štoviše, neke namirnice bogate vlaknima (povrće, sirovo voće i namimice bogate uljima) sadrže i antioksidante (vitamine C i E, beta karoten) koji također štite stijenke arterija.

Vlakna također povoljno djeluju na trigliceride u krvi. Zato moramo iskreno žaliti što su stanovnici svih industrijaliziranih zemalja, a najviše Sjedinjenih Država, pretjerano smanjili količinu vlakana
u hrani.

Danas Francuzi troše 17 g vlakana na dan, a trebali bi uzimati 40 g. Valjalo bi poštovati barem minimum od 30 g. Amerikanci trenutačno uzimaju manje od 10 grama, što je prava katastrofa.