Bolesti srca i krvnih žila

Stanovnici suvremenih gradova (muškarci više nego žene) izvrgnuti su visokom riziku obolijevanja od kardio-vaskularnih bolesti, što je statistički dokazano.

Svake godine u Francuskoj bilježimo otprilike 110.000 srčanih infarkta i 50.000 slučajeva smrti uzrokovanih aterosklerozom koronarnih arterija.

Ta je brojka doduše vrlo visoka usporedimo li je s brojem stanovnika, no Francuska je ipak na samom dnu popisa ugroženih, odmah ispred Japana u kojem je najmanje oboljelih i umrlih.

Točnije, u Francuskoj je ta brojka tri puta manja nego u Sjedinjenim Američkim Državama, četiri puta manja nego u Finskoj (zemlji s najgorim podacima) i daleko iza Velike Britanije, Kanade, Norveške i Njemačke.

Mnogobrojnim je istraživanjima dokazano da je hiperkolesterolemija jedan od čimbenika rizika, ali ima ih još, među kojima su važniji pušenje, povišeni krvni tlak, naslijeđe, šećerna bolest i »sve drugo o čemu vjerojatno još ništa ne znamo«, kako kažu specijalisti.

Opće je poznato da su bolesti srca i krvnih žila najčešći uzrok smrti u svijetu.

No, profesor Apfelbaum rado ističe kako se često pritom ne spominje prosječna životna dob žrtava kardio-vaskularnih bolesti.

To su ljudi stari između 70 i 75 godina, to jest vrlo blizu prosječno očekivane duljine života.

Sva međunarodno provedena istraživanja pokazuju da ondje gdje su uspjeli smanjiti kolesterol kao čimbenik rizika, pada i smrtnost od srčanog infarkta.

To se vrlo jasno pokazalo u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se od 1985. godine vodi široka kampanja protiv kolesterola. Ona je izazvala ponašanje na granici s pravom histerijom, čak i paranojom.

U toj se zemlji učinilo sve da bi se spriječio rast kardio-vaskularnih bolesti. »Svakih 90 sekundi jedan Amerikanac umire zbog srčanog incidenta«, isticao je doktor Lenfant. Valja naime znati da u toj zemlji čak 40 milijuna odraslih ljudi ima razinu kolesterola znatno iznad normale.

Okupljen je odbor stručnjaka sa zadaćom da objave»Preporuke«, a sudjelovali su deseci liječničkih udruga, osiguravajućih zavoda, farmaceutskih tvrtki te poljoprivredno-prehrambeni stručnjaci.

Ti su savjeti, uz veliku podršku javnih glasila, doprli do najrazličitijih skupina stanovništva. Objavljene su knjižice za poduku pacijenata i razaslane su na adrese sto pedeset tisuća liječnika da ih dalje dijele. Posebni su se tečajevi održavali za dijetetičare, bolničare i ostale zdravstvene radnike.

Tako široka kampanja, nazvana»Know your cholesterol numbers« (Saznajte svoju količinu kolesterola), nedvojbeno je snažno utjecala na životne navike Amerikanaca. Valja dodati i to da se istodobno prehrambena industrija požurila iskoristiti novo tržište nudeći proizvode s oznakom»no cholesterol«(bez kolesterola).

Tako je iz svega što sadrži i najmanji postotak masti izbačen taj nepoželjni sastojak. Maslac sada nosi naziv»I can’t believe it’s not butter« (ne mogu vjerovati da to nije maslac), prema uzoru na slavnog rođaka Canada Dry: »nalikuje na maslac, ima okus maslaca, ali nije maslac«.

To je jednostavno samo još jedan sintetički proizvod, zapravo nadomjestak.
Mesne prerađevine i sirevi, među ostalim, podvrgnuti su u industriji jednakom mućkanju.

Odvoje se sve masti, a zatim se proizvod prestrukturira da bi lijepo izgledao i mogao privući kupca okusom masti kojih zapravo nema.

Profesor Slama oštro osuđuje takve manipulacije i s punim pravom vjeruje kako ljudski organizam neće mirno podnositi takve obmane, a da ne reagira na ovaj ili onaj način. Kad znamo koliko je složen i mnogoznačan mehanizam što se pokrene u trenutku kad pojedemo neku hranu (pokreću se neurotransmiteri, hormoni, enzimi…), sigurno ga ne možemo mijenjati po svojem hiru bez straha od najgorih posljedica.

Takav postupak s namirnicama vrlo je sumnjiv Francuzima koji čuvaju tradicionalnu izvornu, a usto i gastronomsku, prehranu. A po statistici, smrtnost od srčanih bolesti među najnižima je na svijetu.

To dakako ipak nije dovoljan razlog da zapustimo stanje hiperkolesterolemije. Ne smije to postati prava opsesija, kao u Sjedinjenim Američkim Državama, ali svakako treba objektivno procijeniti kako djeluje na naše zdravlje i vidjeti kako se promjenom načina prehrane možemo zaštititi.