Bjelančevine

Neke aminokiseline može proizvesti organizam sam, druge naprotiv moramo unijeti hranom jer ih tijelo samo ne zna sintetizirati.

Bjelančevine su dvojakog porijekla:

– životinjskog porijekla: nalazimo ih u mesu, iznutricama, mesnim preradevinama, ribama, školjkama, mekušcíma, jajima, mlijeku i mliječnim prerađevínama, te u sirevíma;
– biljnog porijekla: ima ih u soji, algama, bademima, lješnjacima, čokoladí, mahunarkama te u žitaricama i nerafiniranim (cjelovitim) namirnicama.

Unos bjelančevina je potreban:

– za izgradnju strukture stanica;
– za stvaranje nekih hormona i neuromedijatora, kao što su tiroksin i adrenalin;
– kao izvor energije za organizam, ako ustreba;
– za održavanje mišićnog sustava;
– za stvaranje žučnih kiselina i respiratornih pigmenata.

Drage gospođe, iskusne kuharice, zapamtite da osim jajeta nijedna druga namirnica ne daje tako potpun i uravnotežen spoj aminokiselina.

Manjka li u nekoj namirnici samo jedna aminokiselina, to može biti »limitirajući faktor« koji ometa asimilaciju drugih aminokiselina. Sad bolje razurnijete zašto se toliko preporučuje mješovita hrana životinjskoga i biljnog porijekla.

Obroci od isključivo biljne hrane, kakve neki pripremaju, nedvojbeno će stvoriti neuravnoteženost. No ako vegetarijanska prehrana sadrži jaja i mliječne proizvode, potpuno je prihvatljiva.

Kada bismo se hranili samo mesom, ne bismo dobili sve potrebne bjelančevine i uskoro bi se javio manjak aminokiselina koje sadrže sumpor. To bi moglo ometati apsorpciju drugih arninokiselina.

Za uravnoteženu prehranu odrastao bi čovjek morao na dan dobivati 1 g bjelančevina po kilogramu težine i to najmanje 60 g za žene i 70 g za muškarce.
Vrhunski sportaši koji žele povećati mišićnu masu, mogu uzimati po 1,5 g bjelančevina na kilogram težine, ako uz to mnogo piju.

Ako hranom, naprotiv, dobivamo previše bjelančevina, ostaci njihove razgradnje zadržavaju se u organizmu, pretvaraju se u mokraćnu kiselinu i mokraćevinu, što može uzrokovati pojavu gihta.

Zato se preporučuje piti mnogo tekućine da bi se ízlučili otpaci. Podsjećam vas ipak da su bjelančevine prijeko potrebne za dobro zdravlje. Uzimate li ih u hrani u većim količinama, to je opasno samo u slučaju teške bubrežne insuficijencije.

Imajte na umu da su bjelančevine u namirnicama najčešće po vezane s mastima (lipidima) i vrlo često nažalost baš sa zasićenima, koje bi trebalo uzimati s najvećim oprezom.