Monthly Archives: ožujak 2012

Bolesti srca i krvnih žila

Stanovnici suvremenih gradova (muškarci više nego žene) izvrgnuti su visokom riziku obolijevanja od kardio-vaskularnih bolesti, što je statistički dokazano. Svake godine u Francuskoj bilježimo otprilike 110.000 srčanih infarkta i 50.000 slučajeva smrti uzrokovanih aterosklerozom koronarnih arterija. Ta je brojka doduše vrlo visoka usporedimo li je s brojem stanovnika, no Francuska je ipak na samom dnu popisa ugroženih, odmah ispred Japana u kojem je najmanje oboljelih i umrlih.

Vitamini

Tijekom stoljeća opaženo je da se u izvanrednim okolnostima (opsade gradova, glad, pomorska istraživanja) javljaju bolesti, očito zbog loše prehrane. Tako se javljalo krvarenje iz desni zbog skorbuta, promjene na kostima zbog rahitisa, paraliza i otekline zbog bolesti beri-beri te promjene na koži zbog pelagre. Tek se potkraj XIX. stoljeća, a pogotovo početkom XX. Stoljeća otkrilo da je glavni uzrok tih tegoba manjak u prehrani nužnih supstancija koje su nazvane vitaminima.

Minerali i oligoelementi

Minerali su supstancije bitne za ljudski život. Aktivno sudjeluju u različitim metaboličkim i elektrokemijskim reakcijama u živcima i mišićima, zatim u stvaranju struktura stanica koje grade kosti i zube. Neki su minerali usto katalizatori u biokemijskim reakcijama u organizmu.

Vlakna

Naši su preci jeli vlakna, a da toga nisu bili svjesni. Mi smo ih otkrili razmjerno kasno, i to začudo tek kad smo utvrdili da ih jedemo premalo. Vlakna su tvari biljnog porijekla, obično jedan od više sastojaka neke hrane. Najviše ih ima u ugljikohidratima niskoga glikemičnog indeksa, pogotovo vrlo niskoga. Po definiciji to su »biljni ostaci koji ne podliježu radu enzima u tankom crijevu, ali ih djelomice hidrolizira bakterijalna flora debelog crijeva«.

Djelovanje vlakana

Netopljiva vlakna bubre u vodi poput spužve i time potiču želudac da se isprazni. Povećavaju i obujam stolice koja ujedno postaje mekanija jer sadrži više vode, što olakšava istiskívanje. Najvažnija je uloga vlakana u tome što sprečavaju zatvor (pod uvjetom da se uz njih pije mnogo tekućine). No, to nije sve. Pridonose smanjenju količine kolesterola u krvi, a pogotovo sprečavanju nastanka žučnih kamenaca.

Esencijalne masne kiseline i dnevna potreba masti

Linolna i linolenska kiselina (prije zajednički nazivane vitaminom F) zaslužuju ovdje posebnu pozornost jer ih mora biti u prehrani. Posljednjih je godina zaista dokazano da masne kiseline imaju bitnu ulogu u izgradnji opní stanica mozga i u razvoju živčanog sustava. Uzmanjkaju li (pogotovo u najranijem djetinjstvu), posljedice se osjećaju na razini mentalne sposobnosti. Također se pokazalo da manjak tih kiselina može biti važan čimbenik u razvoju najtežih kroničnih bolesti metabolizma. One najviše pogađaju stanovništvo industrijaliziranih zemalja, a ponajprije slabi imunološki … Više…

Masti

Tradicionalna dijetetika drži da su masti uzrok pretilosti jer su vrlo kalorične. Dokazivalo se da su uzročnici većine kardio-vaskularnih bolesti jer sudjeluju u procesu nakupljanja kolesterola. Danas ih osuđuju i kao jednog od važnih čimbenika u nastanku nekih oblika raka. O sociološkim i epidemiološkim aspektima tog problema današnjice potanko ćemo raspraviti u poglavlju o hiperkolesterolemiji (povećanoj količini kolesterola u krvi).

Loši i dobri ugljikohidrati

Da sve pojednostavímo, podijelit ćemo ugljikohidrate na samo dvije skupine: dobre ugljikohidrate (koji imaju niski glikemični indeks) i loše ugljikohidrate (koji imaju visoki glikemíční indeks).

Što je glikemija i glikemijski indeks?

Što je glikemija? Glukozu možemo smatrati pravim »gorivom« za organizam. Porijeklo joj je dvojako.

Ugljikohidrati

Nazivaju se ugljikohidratima jer im se molekule sastoje od ugljika, kisika i vodika. Opći im je naziv »šećerí«, a gdjekad i glucidi (dolazi od grčke riječi glukus što znači »sladak«).